Tužna godišnjica

24 velj

Danas je jedna tužna obljetnica. Na današnji dan krenula je agresija na Ukrajinu, na  jedan narod koji se jednostavno trudio da stane uz druge narode, da ponudi drugima radove svojih ruku, uma i srca. Umjesto da podrži taj narod i stekne njegovo povjerenje, ruski car Putin izabrao je ubitačno oružje. Podloga agresiji je “ruski svet”: jedna od rasnih teorija koja druge želi eliminirati ako im ne može nametnuti svoj identitet.  Ukrajinski narod se odupro na zadivljujući način. Svijet je zbunjen. Diktatoru se treba oduprijeti ali i izbjeći krvavi rat. Svijet pomalo klizi u nesigurna vremena: stvaraju se blokovi, savezi, isprepliću se interesi. Utrka u naoružanju nastavlja se. Zakoraknuli smo u neigurnu budućnost. Korona je obišla svijet i pokazala da smo ovisni jedni o drugima i da se ne možemo zatvoriti u svoje dvorište. Putinov grubi vojni pohod na Ukrajinu ostavio je mnoštvo grobova, ranjenih, prognanih…Nažalost tomu se ne vidi kraja. Prijetnja atomskim oružjem nadvila se nad našu planetu.

Ipak, kao vjernici gledamo Božjim očima na sadašnjost i budućnost. Bog voli čovjeka. Krist je prekinuo spiralu zla, nasilja, mržnje i to žrtvom ljubavi. Na križu je pobjeđena demonska sila i razorena moć Zloga. Čovjek je Božji miljenik. To ne znači da nećemo sudjelovati u Kristovoj žrtvi, da nećemo s njim nositi križ ali da zadnju riječ nema zlo, mržnja, prljava politika sebičnih interesa, nego zadnju riječ ima ljubav. To ne znači da ćemo se slijepo prepustiti silama mraka. Naprotiv, znajući da je zlo u svom izvorištu pobijeđeno, imamo razoga da s prvom crkvom molimo: “Dođi Gospodine Isuse!”

Mons Ožuru danas su posjtili njegovi župljani (obitelj Perković) iz Cetingrada

Tragedija kod Čanka –  Jučer oko 13.15 sati kod Čanka su poginuli od mine dvoje pirotehničara. Poginula je žena rođena 1988. i muškarac r. 1979. Agresija na Hrvatsku i nakon 30 godina ubire žrtve. Ostajemo u suosjećanju s obiteljima stradalih i molimo Božju dobrotu da ovim dragim ljudima dade mjesto nebeskoj domovini.