Jedna od središnjih tema zasjedanja HBK u Zagrebu bila je suvremena komunikacija u digitalnom prostoru i sve izraženija prisutnost umjetne inteligencije, s posebnim naglaskom na teološko-etička pitanja koja iz toga proizlaze. U tomu su kontekstu biskupi razmatrali izazove suvremenoga komunikacijskog okružja te brojne rizike koji se sve češće javljaju u virtualnom prostoru. Naglašeno je kako Crkva putem svojih dokumenata, a osobito obilježavanjem Dana sredstava društvenih komunikacija, već više od šezdeset godina sustavno prepoznaje i upozorava na izazove u području komunikacije. Na tom tragu predloženo je snažnije promicanje medijske i algoritamske pismenosti kako bi se, u skladu s porukama Dikasterija za komunikacije, vjernike potaknulo na odgovornu i promišljenu uporabu digitalnih tehnologija.
U raspravi o etičko-teološkim aspektima umjetne inteligencije naglašeno je kako crkveni nauk uvijek ističe tehnološki razvoj kao blagodat koja, ako se stavlja u službu čovjeka i cijeloga čovječanstva, može pridonijeti istinskom društvenom napretku. Međutim, upozoreno je i na opasnosti idolizacije tehnologije te na „vladavinu algoritama“, koja može dovesti do zanemarivanja ljudskoga dostojanstva.
Iz teološke perspektive posebno je istaknuto kako je čovjek jedinstveno biće, stvoreno na sliku Božju i stoga nesvodiv na digitalnu stvarnost. Njegova stvaralačka moć, koja se odražava u razvoju umjetne inteligencije, pozvana je biti izrazom sudioništva u Božjem stvaralaštvu, a ne pokušajem njegova nadomještanja. Suvremeni ideološki pristupi toj tehnologiji, napose oni prožeti transhumanističkim pogledom, pokazuju težnju udaljiti čovjeka od njegova božanskoga izvora i redefinirati samu bit ljudskosti. Teologija zato ima zadaću budno pratiti te procese i tumačiti ih u svjetlu Objave kako bi se sačuvala cjelovitost čovjeka i njegovo dostojanstvo pred Stvoriteljem.
Dan hrvatskog katoličkog liječničkog društva u Gospiću – U kapeli Presvetog Trojstva u Biskupskom ordinarijatu u četvrtak je proslavljen Dan Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD) podružnice Gospić. Misno slavlje predvodio je duhovnik HKLD-a Mišel Grgurić, uz sudjelovanje dijela članova i članica gospićke podružnice društva.
U svojoj homiliji Grgurić je, polazeći od evanđelja o milosrdnom Samaritancu, istaknuo kako Isus nije liječio samo tjelesne rane, već je najprije opraštao grijehe, a zatim ozdravljao tijelo. Podsjetio je i na bogatu tradiciju Crkve u skrbi za bolesne, od redovnika i redovnica koji su osnivali prve bolnice i ljekarne, do svetaca koji su svoj život posvetili bolesnima. Spomenuo je sv. Franju Asiškog, koji je prigrlio gubavce, sv. Kamilu de Lellisa, zaštitnika bolesnika i bolničara, te sv. Majku Tereziju u čijoj su blizini ljudi umirali s osmijehom, sv. Tereziju iz Lisieuxa i bl. Carla Acutisa. Nakon mise, u Vijećnici Biskupskog ordinarijata upriličeno je prigodno druženje članova HKLD-a Gospić. GSB/M.K.
Noćas pomicanje kazaljki – Noćas u tri sata kazaljke na satovima pomiču se za jedan sat unazad, pa će u 3 biti dva sata. To znači da prelazimo na zimsko računanje vremena i da ćemo imati jedan sat duže spavanja. Imat ćemo više svjetla u jutarnjim satima, a raniji mrak poslijepodne. Iz iskustva mnogi misle da se ovim pomicanjem kazaljki nije ništa postiglo.
Dopodne bez električne striuje u Gospiću – Dopodne smo u Gospiću i šire ostali bez električne energije. A nestanak struje donosi mnoge probleme. Tako nismo mogli staviti tekstove na naše stranice: morali smo čekati do 13 sati.