EU 2050. godine – Ovaj scenarij obilježavaju dobro poznati čimbenici: niska stopa nataliteta, starenje i obiteljske transformacije.
Uzmimo primjer Italije. Italija će 2050. godine imati otprilike 54,7 milijuna stanovnika, što je 4,3 milijuna manje nego 2024. U praksi, kao da su gradovi Rim, Milano i Bari istovremeno nestali. Međutim, krvarenje će prvenstveno pogoditi jug, koji će izgubiti 3,4 milijuna stanovnika, posebno mladih i obitelji, dok će pad na sjeveru biti otprilike 200 000, a u centru 700 000. Ovo je scenarij unutar raspona prognoza s minimalnim i maksimalnim pretpostavkama. Evolucija je, u svakom slučaju, jasna: ljudi će pretežno živjeti u urbanim središtima, tj. blizu usluga i mogućnosti, dok bi unutrašnjost te periferne i manje općine mogle doživjeti još veću izolaciju nego danas. To također riskira stvaranje začaranog kruga u kojem smanjenje usluga i egzodus stanovništva na kraju hrane jedno drugo. /prema portalu L avvenire/
Isti scenario čeka i ostale države EU pa tako i Hrvatsku. Možemo li mi to izbjeći? Jasno da možemo. Pitanje je nataliteta. Pokojni Anto Baković, svojevremeno ismijavan kao “ognjištar”, imao je pravo. Njegov uporni program “Jedno dijete više” ostao je lijepi san. Tko bi nam bio ravan kad bi oni koji imaju dvoje djece prihvatili i treće! Ili koji imaju četvero da prihvate i peto! Takvo društvo ima nutarnju dinamiku i budućnost. Uzmimo primjer Japana koji je visokorazvijena zemlja ali sa staračkim stanovništvom. Država ne može zbrinuti toliki broj starog stanovništva. Događa se da neka starica ukrade nešto u trgovini da bi dospjela u zatvor! U zatvoru ima svoj krevet, društvo, tri obroka. To je bolje nego živjeti usamljeno, bez kontakta s drugima. Posebno kad nastupi bolest ili nepokretnost. Ali ako svi počnu krasti da bi dospjeli u zatvor vodi također u bijedu i siromaštvo. Društvo ne može funkcionirati bez dotoka mladih. Uostalom civilizacije su propale kad je prestao dotok novog stanovništva. Jednostavno rečeno – ako izvor presuši nema ni rijeke.
Danas sv. Klara – Danas je spomendan sv. Klare, suvremenice sv. Franje Asiškog. Napustila je svoj dom i prihvatila ideale koji su vodili sv. Franju. Ona je osnivačica ženskog reda nadahnutog Franjinim siromaštvom i idealima – sestara klarisa.
Glagoljski misal – U četvrtak večer proslavljena je obljetnica završetka tiskanja Senjskoga glagoljskog misala – prve knjige za koju sa sigurnošću znamo da je tiskana na hrvatskom tlu 7. kolovoza 1494. godine.
U senjskoj katedrali vjernici su molili i zahvaljivali Bogu za svećenike glagoljaše, senjske kanonike, popove glagoljaše, tiskare, prevoditelje i pok. Jurja Lokmera, velikog promicatelja Senja i glagoljaške baštine.
U Gospiću: spomen na 11 stoljeća glagoljaštva
Pred spomenikom ličkim jezikoslovcima Šimi i Anti Starčeviću te Franu Kurelcu u Gospiću postavljen je spomen na 11 stoljeća glagoljaštva u nas