Papa Lav XIV., na otvaranju Zimskih olimpijskih igara, pohvalio je važnost sporta za mir, solidarnost i međunarodno razumijevanje. U svom pismu “Život u izobilju”, objavljenom u petak, prenio je svoje najbolje želje svim sudionicima XXV. zimskih olimpijskih igara (6.-22. veljače) i XIV. Paraolimpijskih igara (6.-15. ožujka) u Milanu i Cortini. Ponovno je poticao pridržavanje olimpijskog primirja kao “instrumenta nade”. Bilo je lijepo vidjeti i našu ekipu koja sudjeluje u igrama.
Papa, i sam amaterski tenisač i ljubitelj sportova poput bejzbola i nogometa, opširno je elaborirao o rizicima i prilikama sporta. Sport, rekao je, nudi prostor za dijalog s ljudima drugih religija i onima bez vjerske pripadnosti. Nadalje, potiče uključivanje i integraciju, primijetio je Lav, referirajući se na “dirljive priče” koje je primio od sudionika olimpijskih natjecanja za izbjeglice, osobe s tjelesnim ili mentalnim invaliditetom i beskućnike.
Obitelj je najvažnija škola u odrastanju djece
Obiteljsko nasilje i femicid – Ured za obitelj Riječke nadbiskupije organizirao je u petak 6. veljače javnu tribinu pod nazivom „Prevencija obiteljskog nasilja i femicida“, koja je održana u dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci. O ovoj iznimno aktualnoj i osjetljivoj temi govorili su stručnjaci i praktičari koji su u svakodnevnom radu u izravnom doticaju sa žrtvama nasilja: Daniel Antunović iz Udruge UZOR, Marijana Žunić iz Sektora kriminalističke policije, Željka Frković, ravnateljica Caritasova doma „Sv. Ana“ za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, Šimun Žepina iz Ureda za obitelj te Ivan Nikolić, voditelj Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije. Tribini je nazočio i riječki nadbiskup Mate Uzinić, kao i brojni sudionici iz udruga, institucija i pastoralnih struktura uključenih u rad sa žrtvama obiteljskog nasilja i osobama u riziku od femicida… Asistent u Uredu za obitelj Šimun Žepina pojasnio je da je femicid najteži oblik rodno uvjetovanog nasilja, pri čemu je motiv zločina povezan s neravnopravnošću spolova, mržnjom, kontrolom ili dominacijom nad ženama. Naglasio je kako su počinitelji u najvećem broju slučajeva bliske muške osobe – supruzi, partneri ili članovi obitelji.
„S obzirom na to da se femicid najčešće događa tijekom ili nakon dugotrajnog nasilja nad ženom, izuzetno je važno na vrijeme prepoznati znakove nasilja, iako oni ponekad nisu očiti“, istaknuo je Žepina, naglasivši važnost rane prevencije /prema portalu Riječke nadbiskupije/
Thompson zapalio riječku publiku – Marko Perković Thompson održao je u petak navečer koncert za pamćenje u riječkoj Dvorani mladosti. Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta i to svim generacijama. Ovo potvrđuje po ne znam koji put da Marko Perković Thompson nalazi svoje obožavatelje među svim generacijama i u svim dijelovima Hrvatske. Metropola Zagreb, zapravo gradonačelnik s ekipom kao da žive na drugoj planeti, rekli su svojim ignoriranjem više o sebi nego o Thompsonu. Metropola je ipak dostojno dočekala naše brončane rukometaše s Thompsonom unatoč opiranju gradonačelnika i suradnika. U Rijeci su tisuće obožavatelja, od onih najmlađih pa do starijih generacija, ispunili dvoranu do posljednjeg mjesta, potvrđujući po ne znam koji put status jednog od najpopularnijih glazbenika u Hrvatskoj.
Već satima prije početka koncerta, ispred dvorane se osjetila gužva i pomalo uzavrela atmosfera. Rijeke ljudi slijevale su se prema Trsatu, a zrakom je, uz poznate stihove, odjekivao smijeh i zajedništvo onih koji su stigli iz svih krajeva Hrvatske kako bi sudjelovali u ovom glazbenom događaju.
Demografski razvoj Karlovca prema AI – Umjetna inteligencija /AI/ polagano ulazi u naš život. Tako je AI progovorila o demografskoj budućnosti Karlovca. Uz pretpostavke da se uspori iseljavanje mladih, odnosno da više obitelji ostaje ili se doseljava (posao, infrastruktura, kvaliteta života), blago poboljšanje nataliteta Karlovac se jače povezuje sa Zagrebom zbog rada i stanovanja, demografski učinak bi, po umjetnoj inteligenciji, bio takav da bi se pad stanovništva snažno usporio, primjerice 3 – 5 posto po desetljeću. Tom logikom dolazi do procjene da bi za 20 godina Karlovac imao između 44 do 45 tisuća stanovnika. Grad i dalje lagano gubi stanovnike, ali ostaje relativno stabilan i zadržava urbanu funkciju.
Pesimistični scenarij je ono čega se svi pribojavamo. Naime, uz pretpostavke da se nastavi ili još ubrza iseljavanje mladih, te nastavi trend vrlo niskog broja novorođenih Karlovčana, slabog gospodarskog razvoja koji utječe i na mali broj doseljavanja, pad stanovništva bi bio od 10 do 15 posto po desetljeću.
– Grad Karlovac bi 2045. godine imao između 33 i 36 tisuća stanovnika i u tom bi slučaju izgubio status većeg grada. To donosi i ozbiljne probleme s radnom snagom, školama i javnim uslugama. S obzirom na trenutne okolnosti, najrealnija je ipak mogućnost da će za 20 godina Karlovac imati između 38 do 41 tisuću stanovnika, zaključuje UI. Toliko je stanovnika grad Karlovac imao krajem 60-ih godina prošlog stoljeća. /prema Ka-portalu/
