Umjetna inteligencija /AI/ ulazi u našu svakodnevnicu htjeli mi to ili ne. Izraz “AI psihoza” postao je uobičajen u suvremenom diskursu za opisivanje onih, nažalost stvarnih slučajeva ljudi koji upadaju u stanja delirija ili disocijacije od stvarnosti nakon duljih interakcija s velikim jezičnim modelima. Doista, Sam Altman, osnivač OpenAI-a, također je izjavio da dugotrajna upotreba chatbotova ima negativne učinke na mentalno zdravlje. “AI psihoza” je izraz koji evocira scenarije, potaknute vijestima o samoozljeđivanju ili, kao što smo već vidjeli, samoubojstvu povezanom s korištenjem chatbotova. Statistika je alarmantna: jedan od troje tinejdžera smatra razgovore s umjetnom inteligencijom zadovoljavajućima, ako ne i više, od onih sa stvarnim prijateljima. Međutim, zaustaviti se na alarmantnom stanju bila bi pogreška u perspektivi, jer je stvarnost odnosa čovjeka i stroja daleko složenija nego što statistika sugerira. Da bismo razumjeli ovaj fenomen, potrebno je ispitati povijest ljudskih interakcija s “ne-ljudima”.
Čak i na području mentalnog zdravlja, podaci nude značajnu hranu za razmišljanje: nedavne studije pokazuju da su pacijenti koji su razgovarali s umjetnim terapeutima doživjeli 30%-tno smanjenje simptoma anksioznosti. Iako je to manje od 45%-tnog smanjenja postignutog s ljudskim terapeutima, postoji značajan potencijal: za milijune ljudi kojima nedostaje financijski ili logistički pristup tradicionalnoj psihoterapiji, nesavršena skrb je bolja od nikakve pomoći. Međutim, još smo u ranim fazama znanstvenog istraživanja; moramo priznati da oko nas još uvijek postoji praznina u znanju gdje vrebaju stvarne opasnosti, potaknute ne toliko samom tehnologijom koliko tržišnom logikom. A tržišna logika gleda na profit a posljedice su joj na rubu rubova.
“Ekonomski interesi i dalje nadjačavaju želju za mirom koja leži u srcima ljudi. Šokira me što je sve više civila uvučeno u sukobe i što se međunarodno pravo više ne poštuje. Znate li gdje mogu pronaći štivo relevantno za naše vrijeme? U Bibliji. Čitam je iznova i iznova. A biblijska mudrost nas upozorava na čovjekovo ugnjetavanje čovjeka. Govori nam da ako uklonimo Boga iz svojih srca, Kajin nikada neće prestati nanositi štetu Abelu, Jakov će nastaviti izdavati svog brata i bojati se njegove osvete i tako dalje. Međutim, Biblija također odražava Izaijino proročanstvo: doći će vrijeme kada se oružje više neće izrađivati i ljudi se više neće obučavati u ratnoj umjetnosti. Taj san je danas u našim rukama. Kršćanstvo u sebi sadrži zapovijed ljubavi, čak i prema neprijateljima. Ako želimo promjenu, moramo početi odavde.” /Ernesto Olivero u “L avvenire”/
Slamnati medo i jelen u našem parku ipak izgledaju jadno u usporedbi s pravim medom ili jelenom u Velebitu!