Do sada je oko 24 milijuna ljudi došlo u Rim za Svetu godinu. Vatikan je to objavio u srijedu. Vatikan i grad Rim očekuju najmanje 30 milijuna hodočasnika za katolički jubilej, koji se održava svakih 25 godina. Papa Franjo (2013.-2025.) otvorio je najveći katolički hodočasnički događaj na Badnjak 2024., a papa Lav XIV. planira zatvoriti godinu 6. siječnja 2026.
Središnji elementi Svetih godina su hodočašće u Rim i Sveta vrata, koja su otvorena samo u to vrijeme. Oni koji hodočaste u Rim i prođu kroz vrata u molitvi i ispovijedi također dobivaju oproštenje od takozvanih vremenitih kazni za grijehe. To se u Katoličkoj crkvi naziva oprostom. Ritual uključuje posjet određenim crkvama u Rimu. Danas je uključeno osam hodočasničkih mjesta, uključujući Baziliku sv. Petra, Lateransku baziliku, Baziliku Santa Maria Maggiore i Katakombe.
Tekuća Jubilarna godina ima temu “Hodočasnici nade”. Tijekom tog razdoblja Vatikan organizira brojne posebne događaje za različite ciljne skupine. Najveći posebni događaj do sada bio je međunarodni Svjetski susret mladih, kojem je početkom kolovoza prisustvovalo više od milijun ljudi. /prema Kathpress-u)
Glagoljica i Crkva: Liturgija na narodnom jeziku
Kad sam djecu u ratu odvodio u Italiju /Verona/ na odmor od granata, talijanski su me svećenici pitali: “Gdje ste vi Hrvati? Nitko nije za vas znao. Mi smo znali samo za Jugoslaviju.” Govorio sam im o našoj povijesti, da smo dobili naslov “Predziđe kršćanstva” u 4 stoljetnom otporu Osmanlijama, da imamo svoje pismo glagoljicu, liturgiju na narodnom jeziku…. Kad nisu mogli razumjeti onda sam im rekao: “Kad budemo igrali nogomet s vama onda ćete znati tko su Hrvati”. Ovdje naše čitatelje podsjećamo na važnost glagoljice u našem identitetu. Serijal „Kršćanstvo i Hrvatska: 1100 godina duhovnog naslijeđa i identiteta“ kroz 9 članaka istražuje kako je kršćanstvo, tijekom više od jedanaest stoljeća, oblikovalo hrvatski identitet, kulturu i društvo. Povodom 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, autor mr. sc. Ante Mateša donosi presjek duhovnog naslijeđa koje je ostavilo dubok trag u povijesti naroda – od krunidbi i glagoljice, preko pojedinaca vjere i crkvene diplomacije, pa sve do izazova današnjice i pitanja uloge kršćanstva u budućnosti Hrvatske i hrvatskoga naroda. “Hrvatski glagoljski obred predstavlja svojevrsni fenomen u zapadnom kršćanstvu. Dok se drugdje liturgija isključivo slavila na latinskom, Sveta Stolica je, iako uz povremene otpore, odobrila upotrebu glagoljice i staroslavenskog jezika u bogoslužju (usp. Kraft Soić, 2016, str. 11). Posebno važan trenutak zbio se 1248. godine, kada je papa Inocent IV. izdao bulu kojom je formalno odobrio upotrebu glagoljice u dalmatinskim i istarskim biskupijama. Time je glagoljica i službeno priznata unutar Katoličke crkve, što je Hrvatima dalo jedinstvenu privilegiju.”
Dunja u našem vrtu
U naš dom dođe frizerka da nam uredi “frizure”