Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva – Od prošle godine 22. veljače slavimo kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnog identiteta i kulturne baštine. Po glagoljici smo prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Proglašenje tog dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – „Misal po zakonu rimskoga dvora”, a Hrvatski je sabor prošle godine donio odluku o proglašenju toga spomendana.
Svojom inicijativom Institut je želio skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnoga pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.
Bilo bi dobro do naučimo glagoljicu pisati i čitati. Ima mladih koji su oduševljeni ovim pismom. Svakako, da neki narodi imaju ovakvo pismo svaki bi ga učenik naučio čitati i pisati.

Ne zaboravimo Ukrajinu – Austrijski biskup Hermann Glettler izdao je oštro upozorenje protiv ravnodušnosti prema sudbini Ukrajine na četvrtu godišnjicu ruske invazije. “Ne smijemo se naviknuti na činjenicu rata u Europi”, pozvao je Glettler u nedjelju navečer tijekom ekumenske molitve za mir u katedrali u Innsbrucku. S obzirom na bezbroj ljudi u potrebi, ključno je ostati budan “kako bismo mogli iscrpiti sve mogućnosti za civilnu suradnju i humanitarnu pomoć”, izjavio je biskup.
Narodu Ukrajine prije svega potrebna je pomoć da se “izvuče iz razočaranja, paralizirajuće tuge, iscrpljenosti i očaja”, objasnio je Glettler. Biskup se osvrnuo na izuzetno teške okolnosti u ratom razorenoj zemlji, obilježene oskudicom, gubicima, smrću u svakoj obitelji i sustavnom upotrebom hladnoće kao oružja od strane Rusije, što je rezultat uništavanja energetske infrastrukture, što prisiljava stanovništvo da se bori protiv smrzavanja. Štoviše, napadi su se nastavili s nesmanjenom brutalnošću unatoč tekućim mirovnim pregovorima.

Nakon prosvjeda u Korenici – Prosvjed u Korenici protiv otvaranja kampa za migrante na prostoru aerodroma Željava imao je odjeka. Dan nakon prosvjeda protiv izgradnje migrantskog kampa oglasio se i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Svojom izjavom umirio je stanovništvo oklnih naselja ističući da konačna odluka još nije donešena. Ovaj prostor, nedaleko nacionalnog parka Plitvička jezera, ima neslućene mogućnosti u razvoju turizma.