Doznajemo preko agencije KAP da će Bečka nadbiskupija u 2025. godini zabilježiti razmjerno velik broj krštenja odraslih. Naime, 118 mladih i odraslih s područja cijele biskupije – 50 više nego godinu dana prije – došlo je u četvrtak navečer u augustinsku crkvu u pratnji svojih župnika, kateheta i kumova primiti potvrdu o odobrenju krštenja. Apostolski administrator Josef Grünwidl osvrnuo se na visok udio mladih među kandidatima za krštenje: trećina njih (37) ima samo između 14 i 20 godina. S obzirom na zastupljene 22 zemlje podrijetla – 48 ih je rođeno u Austriji, druga najveća skupina dolazi iz Irana – govorio je o “djeliću svjetske crkve” koja se okupila na svečanoj liturgiji.
Načini na koje su kandidati za krštenje pronalazili kršćansku vjeru vrlo su različiti, naglasio je Grünwidl, pozivajući se na ranije napisane biografije katekumena. To se definitivno može shvatiti kao “ljubavne priče između Boga i čovjeka”: brojni kandidati za krštenje primili su poticaj od drugih ljudi ili su bili pozvani na vjerski događaj kao što je Alpha tečaj, hodočašće, crkvena grupa ili kršćanska studentska udruga – a zatim su naknadno došli na ideju da budu kršteni. Ne trebamo samo strahovati od dolaska terorista u EU nego među novonadošlim migrantima ima velik broj onih koji su željni postati kršćani. Krštenju se pripuštaju oni koji su prošli solidnu pripremu i ostali uporni. Sanjamo Europu koja će na kršćanskim korjenima nastaviti graditi. Sveti je Pavao zagrmio na početku povijesti crkve: “Nema više Grk, Rimljanin, rob, slobodnjak, muško žensko: svi smo jedno u Kristu Isusu!”
Izložba Marine Bogdanić u Otočcu – Doznajemo da mlada umjetnica Marina Bogdanić u Otoćcu priređuje izložbu svojih likovnih radova pod nazivom “Igre bez geranica”. Izložbu podupire Ministarstvo kulture i medija te grad Otočac.
Međunarodni dan žena – Danas se obilježava međunarodni dan žena. Po sebi žene zaslužuju da ih se ne samo jedan dan u godini sjetimo i izrazimo dobre želje uz zahvalu. Međutim, nama starijima ovaj je dan opterećen. Kad sam dolazio iz škole /1948-56/ i čestitao materi Dan žena ona me mrko pogledala i rekla da joj to ne čestitam. Ona je to izjednačavala s AFŽ /antifašistički front žena/. Bilo mi je nejasno ali sam postupno razumio. Na pr. kad su 1945. u Vagancu AFŽ-partizanke uhvatile jednog mladića od 18 godina /prezivao se Skorup i bio je rodom iz sv. Roka/. Zabile su čavle u letve i time ga udarale po glavi dok ga nisu usmrtile. To su bile AFŽ-ejke! Zato mi je Dan žena od tada izgledao komunistička tiranija. Godine 1991. u okupiranom Slunju jedna je četnikuša jednu sirotu staricu koja je ostala u svojoj kući uhvatila za kosu i vukla po zemlji. Muž joj je govorio: “Što ti je ta žena napravila!?” Ipak, razlikujemo nesebične majke, supruge, sestre, zaručnice …koje su nas zadužile ljubavlju i žrtvom. Njima zahvaljujemo ne samo jedan dan u godini nego svaki je dan prilika za zahvalu. Živimo u zahvalnosti za njihov dar…