U jeku napada na katoličku crkvu u SAD jedan je židovski itelektualac rekao: Katolici dignite glave! Kad vidimo koliko Katolička crkva čini dobra čovječanstvu onda možete biti ponosni! Dignite glavu! Naime, koliko katolička crkva vodi škola, bolnica, dječjih vrtića, sirotišta…po svijetu malo se govori! Traži se neka senzacija a to je škandal nekog pojedinca i to se onda vrti u svim medijima. A evo nekih podataka o školstvu koje vodi katolička crkva. Prema Kathpressu u svijetu djeluje više od 210.000 katoličkih škola i dječjih vrtića, koje pohađa oko 62 milijuna djece i mladih. Uz desetke milijuna učenika u katoličkim školama, više od šest milijuna studenata pohađa katoličke visoke škole i sveučilišta. . Kad se zbroje sve kršćanske vjerske obrazovne ustanove na svijetu, njih pohađa više od 100 milijuna učenika. Katolička crkva u svijetu je s odmakom najveći ponuditelj obrazovanja nakon države, a u usporedbi s državnim obrazovnim ustanovama na trećem je mjestu iza Kine i Indije. Broj učenika u katoličkim školama u svijetu gotovo se udvostručio između 1980. i 2020. i to s 34,6 na 61,4 milijuna. Taj je rast postignut poglavito zahvaljujući snažnom demografskom rastu u Africi. Gledano u postotcima, udio učenika katoličkih škola u ukupnom broju učenika u svijetu iznosi 4,8 posto u osnovnim i 3,2 posto u srednjim školama. Dvije trećine učenika katoličkih škola nalaze se u 15 država. Najviše ih je u Indiji s gotovo 9 milijuna. Pritom udio katolika u ukupnom pučanstvu u Indiji iznosi samo dva posto. Slijede četiri afričke države: Demokratska Republika Kongo, Uganda, Kenija i Malavi. Među 15 zemalja s najvećim brojem učenika u katoličkim školama nalazi se i nekoliko europskih: Francuska, Španjolska, Belgija i Irska. U Europi ukupno oko 8,8 milijuna učenika posjećuju katoličke škole. U nekim državama državne vlasti sufinaciraju školstvo a negdje se crkva oslanja na dobrotvore. Ovdje smo naveli samo školstvo a koliko crkva u svijetu ima drugih ustanova od društvenog značaja /bolnice, sirotišta, dječji vrtići…/
Slunjska djeca u Austriji 1993.
Irska više nije poželjna – Irska je privukla mnoge iz Hrvatske zbog brze i relativno dobre zarade. Mnogi su otišli u zadnje vrjeme s velikim nadama a vratili se razočarani. Upravo veliki izbor radne snage snizio je plaće tako da su neki jedva zaradili da se vrate kući. Otkrili su da Hrvatska, ipak, ima više mogućnosti za relativno ugodan život. Dobro je da neki uvide da drugdje ne pada “lova” iz oblaka, da upravo Hrvatska ima veće mogućnosti zarade i napretka. Naš turizam, zemljoradnja, pomalo industrija pružaju nam neslućene mogućnosti. Ponekad je dobro maknuti se iz svoje sredine da vidimo kako je ipak “lijepa naša” od Boga dana da u njoj živimo i dišemo punim plućima, radimo u “znoju lica” i zarađujemo za dostojan život. Pri tom ponovimo onu više puta spominjanu misao: trebam se pitati što ja mogu dati svojoj domovini a ne što će meni domovina dati!.