Isus je bio putujući propovjednik, dok je Pavao – prvi veliki misionar – bio nadaleko putujući „apostol pogana”; srednji vijek obilježio je procvat kulture hodočašća na važna odredišta poput Jeruzalema, Rima i Santiaga; a osobito od vremena Ivana Pavla II., pape putuju svim kontinentima u službi evangelizacije – putovanja i hodočašća čine temeljni dio kršćanskog života u svijetu.
Ta se činjenica posebno ističe 25. srpnja, na blagdan svetog Jakova, koji se obilježava i kao „Svjetski dan hodočašća”. Jakov Stariji bio je jedan od prvih Isusovih učenika, a u Djelima apostolskim spominje se kao mučenik. Prema predaji, naviještao je Evanđelje najprije u Jeruzalemu, a kasnije u Španjolskoj. Od srednjeg vijeka nadalje, njegov je grob u Santiago de Composteli postao jedno od najvažnijih hodočasničkih odredišta kršćanskog svijeta, uz Rim i Jeruzalem.
Hodočasnički putevi već godinama uživaju sve veću popularnost. Uz Put svetog Jakova (Camino de Santiago) – čije rute prolaze i kroz Austriju – popularna odredišta uključuju put Via Francigena prema Rimu, Put svetog Franje u Italiji te hodočasničke puteve prema Mariazellu i Altöttingu. Austrija se trenutačno može pohvaliti s gotovo 100 hodočasničkih puteva koji čine mrežu dugu približno 30.000 kilometara. Početkom srpnja Katolička crkva pokrenula je novi portal posvećen tim putevima na adresi www.pilgern.at.
Fenomen hodočašća u Međugorje ne smalaksava. Ova aktivnost govori o nemiru ljudskog srca koje čezne za susretom s Bogom živ
cim.