Na primjeru Italije možemo vidjeti kako se ubrzano mijenja demografska slika Europe. Radi se o migrantima koji mijenjaju sliku europskih država. U Italiji se broj ljudi s migrantskom pozadinom sada približava brojci od 6 milijuna. Sve je veći broj tražitelja azila i djece stranaca bez državljanstva. S druge strane, smanjuje se broj neregularnih migranata i migranata koji dolaze morem. Situacija stranih maloljetnika bez pratnje postaje sve dramatičnija: tek svaki peti ide u školu. Izvješće Ismu predstavljeno u Milanu daje snimku svijeta migranata u Italiji, koji odgovara “narodu” koji je sada brojan i konsolidiran, koji mijenja naše društvo i koji se sada mora smatrati strukturnim fenomenom za našu zemlju. Čak i vjerski gledano, stranci u našoj zemlji potvrđuju recentni scenarij: većinom su kršćani (osobito pravoslavci i katolici), a dobrim dijelom i muslimani.
Od 1. siječnja 2024. u Italiji je bilo 5 milijuna 755 tisuća stranaca, 20 tisuća manje nego na isti datum 2023. Što se tiče demografske bilance 2023., pokazuje značajan rast broja stanovnika: 5 milijuna 254 tisuće osoba, 113 tisuća osoba više nego 2022. Izvješće Ismu također prikazuje različite faze nakon kojih je uslijedio migracijski proces u posljednjih 30 godina. „Razdoblje najbržeg rasta bilježi se od 2000-ih – ističe se u dosjeu –. Između popisa stanovništva 2001. i 31. prosinca 2011. strani stanovnici u Italiji pridonijeli su demografskom porastu, povećavši se za 2 milijuna 984 tisuće u okviru povećanja ukupnog rezidentnog stanovništva od 3 milijuna i 5 tisuća. Sljedećih je godina neto migracijski doprinos bio skromniji (oko 700 tisuća osoba između 1. siječnja 2012. i 1. siječnja 2022.) i pokazao se nedovoljnim da kompenzira pad stanovništva zbog smanjenja komponente s talijanskim državljanstvom”. Ako je 2023. u Italiji podneseno oko 130 tisuća zahtjeva za azilom (od toga 84% muškaraca), u prvih devet mjeseci 2024. bilo ih je 116 tisuća, s rastom od 27,1%. Valja napomenuti da se prijavi samo dio ljudi koji su ilegalno ušli u Italiju – ističe se u dosjeu –. Među tražiteljima azila rastu zahtjevi građana Bangladeša (+59% u odnosu na 2023.). U prvih 9 mjeseci 2024. također je zabilježen porast zahtjeva iz Kine (+882%), Šri Lanke (+335%), Maroka (+115%), Indije (+137%) i Perua (+119%). Posebno je zanimljivo pitanje takozvanih „dugotrajnih rezidenata”: to su građani izvan EU-a s dozvolom dugotrajnog boravka, titulom koja se dodjeljuje onima koji redovito borave u zemlji dulje od 5 godina. Riječ je o 2 milijuna 139 tisuća, što je 59,3 posto onih koji na isti dan imaju važeći dokument o prebivalištu. Među dugotrajnim stanovnicima Moldavci predstavljaju 86%, Ekvadorci 78,8%, Srbi 78,1%, Makedonci 76,4% i Bošnjaci 75,9%.
Dio migranata donose svoju kulturu ili svoj sustav vrijednosti koji je posve stran europskoj tradiciji. Nasrtaj nožem na prolaznike to pokazuje. Među migrantima ima indoktriniranih ekstremista kojima je jedini cilj napraviti kaos. Postavlja se pitanje: hoće li migranti dati svoj doprinos europskoj zajednici ili će od nje napraviti Afganistan, Kongo, Sudan…Proces migracije stanovništva je nezaustavljiv. Kao što je rimsko carstvo došlo do svog vrhunca i umorilo se: došli su barbari koji su donijeli dinamiku i svježinu. Slično se događa s Europom danas. Tu je i naša Hrvatska. Negativan natalitet ima za posljedicu uvoz radne snage. U skoroj budućnosti novonadošli migranti promijenit će sliku Europe.
1100. obljetnica hrvatskog kraljevstva – Kralj Tomislav okrunjen je 925. godine. Godine 1925. diljem Hrvatske proslavljena je okrugla tisućita obljetnica krunidbe kralja Tomislava. U mnogim su mjestima podignuti tim povodom spomenici kralju Tomislavu. Ove godine slavimo 1100. obljetnicu krunidbe kralaj Tomislava. Već su u nekim mjestim odžana slavlja o obilježavanje ove obljetnice. Tako doznajemo da je u organizaciji KUD-a Lipa Sinac u subotu u Sincu održana Likovna kolonija TOMISLAV KRALJ HRVATSKI. Ostalo je 10 umjetničkih djela koja će podsjećati na ovu obljetnicu.
Hladne noći u Gospiću ostave ledene sige na žljebovima. Dani su sunčani iako prohladni ali ugodni za šetnju i boravak u prirodi. Danas popodne prošetali smo po pustom Radićevim trgom ali od hladnoće oči zasuze i ako smo slabije obučeni morat ćemo čim prije potražiti toplu sobu.