Prazne kolijevke i sve starije novopečene majke: Europa se opasno približava pragu od 1,3 djeteta po ženi, poznatom pragu za izuzetno nisku plodnost. Demografi naglašavaju da je potrebno najmanje 2,1 dijete po ženi kako bi se održala stabilna populacija tijekom vremena bez doprinosa imigracije (tzv. “razina zamjene”). U 2024. godini stopa plodnosti u Europskoj uniji iznosila je 1,34 poroda po ženi, što je pad u odnosu na 1,38 prethodne godine. To je najniža stopa zabilježena od 2001. (prve godine kada je brojka izračunata na agregiranoj razini). Samo 3,55 milijuna novorođenčadi, ili 7,9 novorođenčadi na 1000 stanovnika, što je smanjenje od 3,3% u usporedbi s 3,67 milijuna u 2023. Za usporedbu, stopa nataliteta bila je 10,5 u 2000., 12,8 u 1985. i 16,4 u 1970. Porođaji su se gotovo prepolovili u usporedbi s rekordnim razinama iz 1964. kada je rođeno 6,8 milijuna djece. Zanimljiva je činjenica da se podaci izravnavaju, s obzirom na to da je Europu pogodila demografska zima: 1970. godine razlika između najviših stopa (u Irskoj) i najnižih stopa (u Finskoj) iznosila je oko 2 djece po ženi. U 2024. godini razlika je smanjena na 0,7 između najviše stope u Bugarskoj (1,71) i najniže stope na Malti (1,01). Na dnu popisa nalazimo Španjolsku (1,10), a među velikim zemljama Poljsku (1,14) i Italiju (1,18, praktički prepolovljenu u odnosu na 1970. kada je iznosila 2,38), dok su Njemačka (1,36) i Francuska (1,61) više na ljestvici. Slovenija je jedina zemlja među dvadeset i sedam koja je zabilježila porast stope nataliteta u usporedbi s 2023., kada je brojka stala na 1,51. U Nizozemskoj i Luksemburgu brojka je ostala stabilna, a u svih ostalih 24 države došlo je do pada. (prema L” avvenire/
Stopa prirodnog prirasta u 2024. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -4,9 (-19 011 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,8. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2 043, uz vitalni indeks 45,6.
Pozitivan prirodni prirast imalo je 35 gradova/općina, a negativan 517 gradova/općina i Grad Zagreb, dok su tri općine imale nulti prirodni prirast.
Vraćamo se ponovno projektu dobrog vlč. Ante Bakovića. U njegovo vrijeme nazirao se pad nataliteta u Hrvatskoj. Njegova jednostana računica bila je: obitelj koja ima dvoje djece može primiti i treće dijete i odgajati ga, koja ima troje može i četvrto… Hrvatska bi tada bila dinamična zemlja: uz prirodne ljepote imala bi mlado stanovništvo i gdje bi nam bio kraj!
