U župi sv. Dominika u Goraždu u subotu, 20. rujna, vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić predslavio je misno slavlje i predvodio obred posvete oltara i crkve blaženih Drinskih mučenica. U koncelebraciji su sudjelovali bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, biskup Novog Mesta u Sloveniji Andrej Saje te dvadesetak svećenika, među kojima i goraždanski župnik don Josip Tadić, izvijestio je portal Nedjelja, a prenosi KTA.
Tko su drinske mučenice? Njihovo stradanje vodi nas u 1941. godinu u Sarajevo gdje su sestre imale svoju kuću. Sestre su, služeći u samostanu, pomagale svima kojima je bila pomoć potrebna, pa su u tom smislu stanovnici okolnih sela Marijin dom nazivali “gostinjcem siromaha”, a rad ovih nesebičnih žena iznimno cijenili. Međutim, u predvečerje 11. prosinca 1941. god. skupina razularenih četnika nasilno je provalila u samostan, opljačkala ga i zapalila, a sestre, zajedno s jednim svećenikom, odveli u smjeru Romanije. Kasnije su oslobodili sve sestre, izuzev pet Drinskih mučenica, koje su odveli u smjeru Goražda; to su: predstojnica s. Jula Ivanišević (Hrvatica; 48 godina), s. Berchmana Leidenix (Austrijanka; 76 god.), s. Krizina Bojanc (Slovenka; 56 god.), s. Antonija Fabjan (Slovenka; 34 god.) i s. Bernadeta Banja (Hrvatica, mađarskog podrijetla; 29 godina).
Oskudno odjevene, uz ponižavanja, uvrede i brutalna preispitivanja, morale su na svoj križni put kroz iznimnu hladnoću i duboki snijeg. Na putu su nasilnici izdvojili fizički shrvanu 76-godišnju s. Berchmanu (koju su desetak dana poslije ubili u šumi), a ostale četiri sestre odveli su u vojarnu u Goražde (stigli su 15. prosinca) i ondje ih brutalno maltretirali, zahtijevajući da se odreknu svog djevičanstva. Kad su ih, uz udarce i teške psovke, pokušali silovati, sve i jedna sestra, jedna za drugom, skočila je kroz prozor (s kata), vapeći „Isuse, spasi me!“.
Kad su iznenađeni četnici brže-bolje izašli u dvorište, našli su ih žive, ali polomljene, pa su ih nečovječno izboli noževima i nogama odgurnuli do obližnje rijeke Drine. Nakon toga su, kao strvinari, došle neke žene i, otimajući se što će kojoj pripasti, poskidali sa sestara redovničke haljine, pa su ih sutradan, tako polugole, motkama gurnuli u rijeku Drinu, koja im je postala grobnica.
Časne sestre žive za Božji narod: svojim tihim radom pravi su blagoslov Crkvi i narodu
Nobelova nagrada – Tito je priželjkivao Nobelovu nagradu. Njegov projek “nesvrstanih” držali su, zaslužeje ovo najveće priznanje. Ali, Aleksandar Ranković na jednoj sjednici izjavljuje: „Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3,777,776 zatvorenika, dok smo likvidirali 586,000 narodnih neprijatelja.” Nobelovu nagradu za mir dobila je časna sestra poznata kao majka Terezija, rodom iz Skopja, za svoj nesebični rad s beskunicima u Inadiji /Calkuta/. Ipak, komunistička propaganda nije mogla sakriti svoje zločine i nedjela. Odgovorni za dodjelu Nobelove nagrade – rekao bi naš narod – nisu veslo sisali.
Dolazi prava jesen – Pod utjecajem ciklone nastavak tjedna donosi pravo jesensko vrijeme – promjenjivo, nestabilno i često kišovito. U utorak će oborina biti češća na zapadu zemlje, dok će se u srijedu proširiti i na ostale krajeve.