Republika Makedonija bila je jedna od šest repbublika bivše Jugoslavije. Ovaj je narod okružen susjedima koji su imali pretenzije na njen teritorij. Neki su nijejkali njihov identitet. Ipak, Makedonija je dobila samostalnost i međunatodno priznanje nakon raspada Jugoslavije. Ima jaku albansku zajednicu. Na inzistiranje Grčke /koja ima dio Makedonije/ morali su uzeti ime Sjeverna Makedonija kao službeni naziv. Ne zaboravimo da je katolička crkva prisutna u Makedoniji, da je Majka Terezija, dobitnica Nobelove nagrade, rođena u Skopju. Donosimo jednu vijest koja baca svjetlo na katoličku crkvu u Makedoniji. Iako većinski pravoslavna i autokefalna, u Sjevernoj Makedoniji je i dinamična katolička crkva. To potvrđuje ova vijest: u subotu, 25. siječnja, skopski biskup i strumičko-skopski eparh mons. dr. Kiro Stojanov otvorio je jubilejska vrata u kapeli Memorijalne kuće sv. Majke Terezije u Skopju. Time je kapela službeno postala jubilejsko hodočasničko mjesto. Tom prigodom biskup je služio svetu misu u zajedništvu s katedralnim župnikom p. Vinkom Maslaćem i biskupijskim kancelarom, protojerejem stavroforom o. Marjanom Ristovim. Uz časne sestre Majke Terezije, nazočile su sestre euharistinke, sestre usmiljenke kao i veliki broj vjernika.
U pozadini večernjeg snimka Gospića vidi se Velebit, hrvatska mitska planina koja ulijeva ponos, čvrstoću i nepobjedivost
Glagoljica – Glagoljica, naš ponos i dokaz naše kultune baštine, nije dovoljno ušla u svijest širokih masa. Kad bih turistima svojevremeno u Slunju pokazao glagoljski misal ostali bi bez riječi. Davao sam djeci na vjeronauku da taj glagoljski misal pogledaju i dotaknu. Prva tiskana knjiga u nas je glagoljski misal. To dokzuje da smo u tiskarskom umijeću tada bili na europskoj razini. Donosimo jednu vijest koja ipak dokazuje da glagoljica živi. U srijedu 5. veljače s početkom u 18.30 sati u kinodvorani Pučkoh učilišta u Otočcu bit će predstavljena knjiga Tomslava Beronića Glagoljica prije Ćirila i Metoda. Uz autora predstavit će je i urednik Goran Majetić. Već naslov knjige govori puno.
Utamica koja nas je obradovala – Naši rukometaši priredili su nam sinoć utakmicu za pamćenje. U pokufinalu dobili su opasne Francute. Puna dvorana zagrebačke Arene sa strepnjom i nadom dočekala je ovaj dvoboj. Skockana mala djeca i oni treće životne dobi mogli su od početka uživati u igri. Naši su poveli i vodili do kraja utakmice. Pravi je urnebes nastao kad je istekla zadnja minuta: naši rukometaši su u svjetskom finalu! Njihov pritivnik u finalu je pobjednik između Danske i Portugala. Hrvatski su rukometaši pokazali da mogu svakoga pobjediti.