Sutra slavimo Gospu Karmelsku. Ovaj omiljeli Gopin blagdan široko je proširen diljem Hrvatske. Mnoge su crkve i kapele posvećene upravo Gospi Karmelskoj. A ovaj nas blagdan vodi na brdo Karmel u Svetoj zemlji. Na njoj je revnovao Ilija prorok. Na njoj su redovnici poznati kao karmelićani podigli samostan. Gospa im je povjerila “škapular”, odjevni predmet koji nose oko vrata. Ovdje se rodila pobožnost Gospi karmelskoj i škapularu. Zaštitnica je župa Smiljan i Kuterevo. U Slunju je na brežuljku Glavica podignuta kapela Gospi Karmelskoj koja je omiljelo hodočasničko mjesto. Senj slavi Gospu Karmelsku procesijom kroz grad /nakon mise/.
Procesija u Senju na Gospu Karmelsku
Korijen u stijeni – Od ponedjeljka 7. srpnja do subote 12. srpnja na Baškim Oštarijama održan je prvi Duhovno-rekreativni kamp za mlade Gospićko-senjske biskupije, pod nazivom “Korijen u stijeni”. Kamp su zajednički organizirali Pastoral mladih Gospićko-senjske biskupije i Salezijanski pastoral mladih, a okupio je brojne mlade iz različitih župa biskupije. Kamp su vodili vlč. Karlo Špoljarić, don Karlo Ćuk, salezijanski bogoslov Marko Mihoković te animatori salezijanske mladeži Klara Jurković, Petra Bišćan i Jakov Uremović. Program je započeo zajedničkim ručkom i “ice break” igrama, a svečano otvaranje obilježilo je upoznavanje s pravilima, među kojima je najzanimljivije bilo pravilo predaje mobitela – sudionici su ih smjeli koristiti samo pola sata nakon svakog obroka. Dani su bili ispunjeni molitvom, razmatranjem Božje riječi kroz lectio divina, misama, radionicama, igrama, šetnjama i zajedničkim druženjima. Poseban doživljaj bilo je hodočašće do Kubusa, molitva krunice u šetnji i klanjanje pred Presvetim. Mladi su imali priliku čuti i životno svjedočanstvo animatorice Klare te sudjelovati u katehezi na plaži u Karlobagu, gdje su proveli jedan dan kupajući se i družeći. Peti dan obilježio je dolazak gospićko-senjskog biskupa mons. Marka Mede, koji se rado uključio u druženje i igre s mladima. Zadnji dan kampa zaključen je misom, otkrivanjem “anđela čuvara” i razmjenom dojmova. Mnogi su sudionici istaknuli kako im mobiteli uopće nisu nedostajali, a kamp im je omogućio dublje povezivanje s Bogom i međusobno. Oduševljenje i želja za ponovnim susretom najbolji su pokazatelji uspjeha ovog prvog kampa ovakvog tipa u biskupiji.
Nova knjiga dr. Nikole Vranješa – U izdanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kršćanske sadašnjosti objavljena je nova knjiga dr. Nikole Vranješa pod naslovom „Onkraj izazova. Pastoral u znanstveno-tehnološkom ozračju“ – izvijestila je Kršćanska sadašnjost. Riječ je o djelu koje se smješta u središte jednog od najvažnijih pitanja suvremenog crkvenog i teološkog promišljanja – odnosa vjere, znanosti i tehnologije – i to iz jasno definirane perspektive praktične, odnosno pastoralne teologije. Dr. Vranješ u ovom se djelu ne bavi samo teorijskim aspektima spomenutog odnosa, nego njegovo promišljanje čvrsto usmjerava prema praktičnom življenju vjere u kontekstu ubrzanog tehnološkog razvoja i znanstvenih dostignuća. Glavna nakana knjige očituje se u pokušaju prepoznavanja i prikazivanja onih pozitivnih elemenata koje znanost i tehnologija mogu donijeti pastoralnoj praksi, čineći je životnijom, relevantnijom i više usmjerenom prema budućnosti. Riječ je o djelu koje se smješta u središte jednog od najvažnijih pitanja suvremenog crkvenog i teološkog promišljanja – odnosa vjere, znanosti i tehnologije – i to iz jasno definirane perspektive praktične, odnosno pastoralne teologije. Dr. Vranješ u ovom se djelu ne bavi samo teorijskim aspektima spomenutog odnosa, nego njegovo promišljanje čvrsto usmjerava prema praktičnom življenju vjere u kontekstu ubrzanog tehnološkog razvoja i znanstvenih dostignuća. Glavna nakana knjige očituje se u pokušaju prepoznavanja i prikazivanja onih pozitivnih elemenata koje znanost i tehnologija mogu donijeti pastoralnoj praksi, čineći je životnijom, relevantnijom i više usmjerenom prema budućnosti./prema IKA/
Poboljšan položaj kršćana u Egiptu – Prema riječima koptskog katoličkog svećenika Kamila Samaana, situacija kršćanske manjine u Egiptu znatno se poboljšala posljednjih godina. Međutim, još uvijek ima puno prostora za poboljšanje. Samaan u članku u aktualnom broju časopisa “Information Christian Orient” komentira: Najviše 12 posto od 110 milijuna ljudi u zemlji na Nilu su kršćani. Većina njih pripada Koptskoj pravoslavnoj crkvi. Samo oko jedan posto su članovi Koptske katoličke crkve, koja je ujedinjena s Rimom. Pastor Samaan procjenjuje broj vjernika na otprilike 300 000. Podsjetimo da je ne samo Egipat nego čitava sjeverna Afrika bila kršćanska. Zapravo cvjetalo je kršćanstvo u ovom prostoru. Veliki sv. Augustin je rođen u tom prostoru. Prodorom islama kršćanstvo je gotovo eliminirano. U Egiptu su opstali kao kršćani Kopti koji su bili građani drugog reda. Ipak, opstali su zahvaljujući svojoj upornosti i velikim žrtvama. Postavljamo pitanje: zašto je Bog dozvolio da kršćanstvo u sjevernoj Africi bude eliminirano! Ali ne zaboravimo da negdje mraz uništi mladu crkvu ali drugdje doživi proljeće. Ipak je katolička crkva na svim kontinentima i dosegla je broj od milijardu i 40000 milijuna vjernika u svijetu.
Crkva Gospe Karmelske u Smiljanu