Danas je spomendan sv. Valentina. O njemu malo znamo: njegov nas spomendan vodi u prva stoljeća crkve u Rimu. Bila su to slavna ali mučenička vremena crkve. Nije bilo kroničara koji bi svaki dan bilježili burna događanja. Ipak, kršćanskom predajom mnogo je toga naknadno zapisano. Sv. se Valentin spominje u rimskom martirologiju (popisu mučenika). Sv. Beda Časni u 8. stoljeću obrazlaže mučeništvo sv. Valentina. Bio je svećenik u Rimu, odlikovao se mudrošću i kreposnim životom. Car Valentin Claudije II htio ga je osobno upoznati ali sv. Valentin je slutio što to znači. Okrepljen sv. Sakramentima stupio je pred cara. Car je tražio od njega da se vrati rimskim bogovima, poganstvu. “Svijetli care, kad bi bar nešto slutio od Božje slave, to nikad ne bi od mene tražio. Krist je za mene pravi Sin Božji.”- odgovorio je Valentin. Gradski prefekt je viknuo da je Valentin čarobnjak, nastala je graja. Car je popustio vikačima. Valentin je sucu Asteniju uz polaganje ruku ozdravio kćerku pa je i on prigrlio vjeru u Krista. Godine 269. na Flaminijskoj cesti odrubili su mu glavu.
Zašto sv. Valentina slavimo kao zaštitnika zaljubljenih? Prema predaji on je volio ruže. Poklanjao ih je zaljubljenima kao znak sreće u bračnom zajedništvu. Običaj se proširio po čitavom svijetu pa čaki u nekršćanskim zemljama prodire ovaj običaj darivanja darova zaljubljenima.
Nemojte se ustručavati dati zaručnici ružu, neki cvijet Ili ispjevati stihove makar bili malo nespretni. Nećete pogriješti! Svima koji nose ime sv. Valentina, Valentinama i Valentinima čestitamo lijepi imendan. Inače, prevedeno na hrvatski Valentin znači Zdravko ili Valentina Zdravka.
Svima koji nose ime sv. Valentina a to znači Valentinima i Valentinama čestitamo!
105. obljtnica smrti prvog olimpijca Milana Neralića – Zajednica športskih udruga Grada Slunja organizira obilježavanje 105. godišnjice smrti prvog hrvatskog olimpijca Milana Neralića, dana 17. veljače 2023. (petak) u 11 h, ispred rodne kuće olimpijca, na Trgu Zrinskih i Frankopana u Slunju. Podsjetimo da je ovaj Slunjanin sudjelovao sudjelovao na olimpijskim igrama u Parizu 1900. te je osvojio brončanu medalju u mačevanju /sablja/. U polufinalu izgubio je od Talijana Itala Santelija. Ipak ovo je prva hrvatska olimpijska medalja. Po običaju na godišnjicu njegove smrti okupe se ljubitelji športa te stave vijenac na ploču postavljenu na njegovu rodnu kuću i zapale svijeću. Njegova je kuća u susjedstvu župnog stana pa je i župnik bio svaki put sudionik ove komemoracije.
Rasvijetli, Gospodine, dobrostivo ovu noć. Daj da mi, djeca tvoja, usnemo u miru te se u tvoje ime radosno ustanemo na svjetlo novog dana…Mirnu noć i sretan svršetak udijelio nam svemogući Gospodin. Amen!