Edit Stein, suzaštitnica Europe – Modem festival u Slunju

Danas rkva slavi Edith Stein. Neobičan je životni put ove intelektuslke. Rođena u židovdkoj obitelji 12.10.1891. u Breslauu kao zadnje od 11 djece u roditelja. Kao 15 godišnja djevojčica izgubila je vjeru (židovsku). Kao bistrra djevojka upisala je sveučilište 1911. godine.

Edith Stein u svijetu, a u redu sestra Terezija Benedikta od Križa, bosonoga karmelićanka, rođena je u jednoj židovskoj obitelji 12. listopada 1891. u Breslauu. Bila je posljednje od 11 djece svojih roditelja. Nakon djetinjstva i prve mladosti, proživljene u ozračju istine i molitve, utemeljene na Sv. pismu Starog zavjeta, u dobi od 15 godina, izgubila je vjeru što se, na žalost, naročito u gradovima događa mnogim ljudima. Duh ovoga svijeta, zemaljština, ubija vjeru u sve što je nadnaravno. Prvukao ju je profesor Edmund Husserl utetemeljitelj fenomenologije. Kod njega je doktorirala godine 1916. Postala je njegova asistenticva. Pomalo je osjećala u sebi krizu identiteta, besmisla…Bila je svjedok prvog svjetskog rata. Tad ju je potreslo držanje jedne majke kojoj je sin poginuo. Tada je zapisala: “Bio je to čas kad se srušila moja nevjera, kad je izblijedio moj hebraizam, a mom se pogledu ukazao proslavljeni Krist: Krist u tajni križa.”Promjena je nastala u njenoj duši kad je naišla na autobiografsku knjigu knjigu sv. Terze Avilske. Doživjela je obraćenje, čas Božje milosti. Na Novu godinu 1922. bila je krštena a potom i krizmana. Čitala je kršćanske autore, prevodila, ali se i bavila znanstvenim radom. U travnju 1934. ušla je u karmelićanski samostan i uzrela ime Tereza Benedikta. Bilo je to vrijeme pojave njenačkog nacizma koji je progonio ne samo Židove nego i ktolile. Zbog sigurnosnih razloga poslali su je u samostan u Nizozemsku. Ovdje se bavila spisateljskim radom. Ali 2. kolovoza 1942. došao je Gestapo u govornicu Karmela, zagrlila je svoju sestru Rozu, karmelsku trećoredicu i rekla joj: “Rozo, hajdemo na žrtvu za naš narod!” I tako je počeo njezin križni put počevši od Amersforta, Westerborka do Auschwitza. Velika i ponizna karmelićanka uspela se na križ ne samo kao Židovka, nego i kao Židovka katolkinja po kojoj je nacionalsocijalizam htio kazniti i Katoličku Crkvu, koja je protestirala protiv njega i osudila ga enciklikom Pija XI. Mit brennender Sorge od 14. ožujka 1937. Edith, posve predana onome Bogu kome se prikazala kao žrtva, pisala je svojoj priorici u Echt iz Westerborka 6. kolovoza 1942. ovako: “Znanost križa se može zadobiti samo ako se osjeća njegova težina u svoj svojoj mučnosti. O tome sam se uvjerila od prvog trenutka te sam rekla: Ave Crux, spes unica! – Zdravo Križu, nado jedina!” U Auschwitzu je živjela od te znanosti predavši se posve u ljubavi, strpljivosti, blagosti, darivanju same sebe, potpunom predanju Bogu i najmanjoj svojoj braći. Svoju je žrtvu završila u jednoj plinskoj komori između 8. i 11. kolovoza 1942.Ona je suzaštitnica Europe.