Danas je druga obljetnica smrti biskupa Bogovića: preminuo je subotu 19. prosinca 2020. u 19 sati u Respiracijskom centru KBC Rijeka od posljedica koronavirusa.
Mons. Mile Bogović rođen je 7. kolovoza 1939. u Cerovcu, župa Slunj, od oca Mije i majke Mande rođene Piršić. Osnovnu školu pohađao je u Nikšiću i Slunju, a klasičnu gimnaziju u sjemeništu u Pazinu. Teološki studij započeo je u Pazinu, a završio u Zagrebu a od 1966. do 1971. studirao je na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu i postigao doktorat iz crkvene povijesti. Za svećenika zaređen je 29. lipnja 1964. i slavio mladu misu u Slunju 5. srpnja 1964. Počeo je svećeničku praksu u Senju i Krivom Putu. Znao se tada našaliti da svi koji su na „krivom putu“ njegovi su župljani. Bio je župnik u Praputnjaku, ali njegovo je najvažnije poslanje bilo profesorsko. Predavao je povijest na Riječkoj teologiji, bio rektor, generalni vikar… U Domovinskom ratu nadbiskup mu je povjerio brigu za okupirani dio nadbiskupije i brigu za prognanike. Obilazio je institucije i propitkivao povratak prognanog naroda, skupljao dokumentaciju, svjedočanstva. Nakon povratka slobode u slunjski kraj i dio Like i Krbave, još je zdušnije radio na osnivanju biskupije. Papa Ivan Pavao II imenovao ga je 4. lipnja 1999. pomoćnim biskupom Riječko-senjske nadbiskupije. Za sjedište mu je određen Gospić. Biskupsko ređenje slavljeno je 29. lipnja 1999. godine u riječkoj katedrali Sv. Vida. Njegovo zalaganje za osnivanje biskupije postalo je svakomu opravdano: na prostoru od Zagreba do Zadra treba zaživjeti nova biskupija. Zapravo radi se o vraćanju biskupije koja je pred turskim provalama preseljena u Modruš, Senj i Rijeku. Sazrelo je vrijeme da se biskupski štap vrati natrag u Liku (Krbavu). Nakon silnih pustošenja u prošlosti a posebno od 1991. do 1995. ovaj je prostor trebao i jaču crkvenu instituciju. To je biskup ponavljao. Sveti Otac je to uvažio i osnovana je Gospićko-senjska biskupija 25. svibnja 2000. Svečano je proslavljena uspostava nove biskupije 25. srpnja 2000. a prvi je biskup mons Mile Bogović. On je isticao da je biskupska služba „samar“ koji će ga odvojiti od njegove ljubavi prema povijesti…Mlada biskupija svake je godine dobivala nova tijela i službe. Obnovljene su crkve i osnovane dvije nove župe. Biskupovo je djelo Crkva hrvatskih mučenika na Udbini. Bio je uporan i crkva je niknula. Ovdje su održani velebni susreti crkve na putu i one s mučeničkom palmom u ruci. Biskup je obilazio župe. Njegov govor je razumljiv. Kad je jedna kćerka zvala svoju mater telefonom ona je odgovorila da sluša biskupa Bogovića i ne može razgovarati. Na kćerkino inzistiranje mati joj je rekla : „On mene liječi!“ Nastupao je u medijima, u stručnim povijesnim susretima, družio se s narodom. Njemu je bilo normalno i kao biskupu zaigrati božićno kolo „Janje moje“ u Slunju s narodom.
Proslavio je zlatnu misu u Slunju 06.07.2014. Bio je to događaj za pamćenje. Okružen svećenicima i narodom zahvalio je za 50 godina služenja Bogu. Nakon mise u župskoj dvorani je priređen večara za 300 gostiju, zapravo bilo je to narodno veselje. Bio je prisutan i predsjednik HBK mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup, koji je rekao „da nema biskupa Bogovića trebalo bi ga izmisliti“. Bio je prisutan i župan karlovački Damir Jelić, slunjki gradonačelnik Jure Katić, načelnici iz okruženja.
Iste godine biskup Bogović primio je nagradu Grada Slunja povodom Dana Grada 6. kolovoza 1914.
Iako je bio „narodni biskup“ zadnjih godina isticao je da se je više trebao družiti s narodom! Zadnji susret sa župom Slunj bio je 16. studenog 2020. kad je slavio misu na Dan sjećanja. Bila je to misa njegovog oproštaja sa slunjskim pukom.
Godine 2016. u 77. godini života mogao je predati biskupiju novoimenovanom biskupu mons. Zdenku Križiću. On se povukao u mirovinu ali se tek sada mogao posveti svojoj ljubavi prema povijesti.
Uz svoju biskupsku službu, suradnju sa svećenicima, obilazak župa, slavlja, propovijedi, on je napisao povelik broj knjiga, stručnih članaka. Godine 2019. izašao je zbornik o znanstvenom, svećeničkom i biskupskom djelu Mile Bogovića pod naslovom „Spašavanje povijesti“ na 500 stranica. Doznajemo da je biskup Bogović autor 18 knjiga i 76 znanstvenih članaka. Bio je suradnik i godišnjaka Slunjskog dekanata Mostovi.
Njegov bi pogreb u normalnim okolnostima bio velebno svjedočanstvo Božjeg naroda koji bi dohrlio u Gospić reći svome biskupu hvala. Međutim, zbog koronavirusa mogli su doći na njgovo pogreb 22. prosinca 2020. u gospićku katedralu uz užu rodbinu i biskupe samo kanonici i dekani. On je prvi biskup Gospićko-senjske biskupije pa je normalno da njegovi posmrtni ostaci počivaju u gospićkoj katedrali Nakon riječi biskupa domaćina Križića i nuncija mons. Lingue posmrtni su ostaci spušteni u kriptu ispred glavnog oltara. Misu zadušnicu predvodio je kardinal Bozanić u suslavlju s nuncijem i biskupima, kanonicima…Na kraju su uputili riječ njegovi suradnici nadbiskup Devčić i šibenski biskup mons. Rogić. Napustili smo katedralu 22. prosinca 2020. s tugom ali i s ponosom. Život našeg biskupa Bogovića bio je ispunjen. On nam ostaje i dalje učitelj i biskup-pastir.
Danas u 18 sati ugospićkoj katedralu, gdje počivaju njegovi posmrtni ostaci, slavit ćemo misu!
Na ruševinama udbinske katedrale 25.07.2003: na oltaru kamen temeljac koji je blagoslovio papa Ivan Pavao II za buduću crkvu hrvatskih mučenika
Biskup Bogović sa slunjskim vjernicima 06.01.2013.