Druge uskrsne nedjelje, ove godine 12. travnja, Katolička crkva slavi Nedjelju Božjeg milosrđa. „Svijetu je potrebno milosrđe jer je često gubio iz vida vječno“, objasnio je tim povodom otac Józef Gwozdz, poljski misionar Društva Božje Riječi (SVD). U vremenu koje snažno karakteriziraju materijalistički standardi i individualizacija, svijest o našem odnosu s Bogom često se gubi. Poruka milosrđa, naprotiv, otvara drugačiji put: „To je ljubav veća od svake krivnje, ona koja ne odbacuje ljude, već im nudi novi početak“, rekao je svećenik u intervjuu za novinsku agenciju Kathpress u petak.
Nedjelju Božjeg milosrđa ustanovio je za univerzalnu Crkvu Ivan Pavao II. 2000. godine. Blagdan je inspiriran duhovnošću poljske časne sestre Faustine Kowalske, koja je poruku Božjeg milosrđa zabilježila u svojim dnevničkim zapisima. U njezinoj srži leži uvjerenje da se Božja milosrdna ljubav objavljuje u raspetom i uskrslom Kristu. Teološki se blagdan shvaća kao produbljivanje uskrsne poruke: rane uskrslog Krista trajni su znakovi te ljubavi koja pobjeđuje krivnju i otvara put novom životu.
Za oca Gwozdza, ova je poruka bila formativna za njegovu vlastitu životnu priču. „Moj vlastiti put do poziva usko je povezan s ovom duhovnošću“, rekao je. Pred slikom milosrdnog Isusa donio je temeljnu odluku za misionarski rad, suprotno čisto racionalnim razmatranjima. „Tamo sam shvatio da me Gospodin zove. Ljudski, to nije imalo logike, ali iznutra je to bila jasna sigurnost.“ To iskustvo ga je održalo na njegovom sljedećem putu.
Gwozdz je zatim iskusio konkretan utjecaj ove duhovnosti u svom misionarskom radu u Latinskoj Americi i Istočnoj Europi. U Nikaragvi je uveo pobožnost Božanskom Milosrđu, naslikao veliku sliku Krista i predstavio vjernicima Krunicu Božanskog Milosrđa. „Kroz to su ljudi otkrili novi odnos s Bogom – ne kao sucem, već kao onim koji voli, oprašta i uzdiže“, objasnio je. Slična iskustva imao je u Panami, gdje je razvio katehetske inicijative, pa čak i redovitu radio emisiju o milosrđu: „Mnogi su prvi put shvatili da im je Bog blizu i da ih prihvaća.“
Misionar je posebno živo opisao svoje vrijeme u Ukrajini, kamo je poslan nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije i gdje i dalje radi. Milosrđe je tamo postalo egzistencijalno iskustvo – pojačano činjenicom da su rimokatolički biskupi te zemlje ponovno proglasili 2023. “Godinom milosrđa”. Redovito euharistijsko klanjanje mnogim je ljudima dalo “nadu i unutarnju snagu”, rekao je Gwozdz. Pogotovo u situacijama patnje, gubitka i neizvjesnosti, postaje jasno da poruka milosrđa nije apstraktna ideja. “Ona ljudima daje sigurnost da nisu sami i da postoji put kroz patnju.”
Pred Bogom bez straha – Istodobno, o. Gwozdz naglašava sakramentalnu dimenziju blagdana. Slavlje euharistije, ispovijed i oblici molitve poput devetnice ili “Sata milosrđa” u 15 sati središnji su načini pristupanja. “Radi se o dolasku Bogu bez straha, povjerenju u Njega i započinjanju ili obnavljanju osobnog odnosa”, objašnjava redovnik. Zagovornička molitva također igra važnu ulogu: „Možemo moliti za druge, posebno za pokojne i njihove duše, što je bitno za ovu duhovnost.“
Ako se Božja dobrota brine za poljsku travu kako neće za čovjeka, remek djelo njegova stvaralaštva
U Slunju svečano obilježen Dan Zbora narodne garde RH – Obilježavanju su nazočili izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, general Ivan Pokaz, županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, gradonačelnica Grada Slunja Mirjana Puškarić te brojne udruge postrojbi Zbora narodne garde i Hrvatske vojske.
Program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen-obilježju, gdje je odana počast svim poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata.
U prigodnim obraćanjima istaknuta je zahvalnost hrvatskim braniteljima za slobodu i neovisnost Republike Hrvatske, kao i važnost očuvanja istine o Domovinskom ratu i prenošenja te vrijednosti na mlađe generacije. Moramo poštovati svoju povijest da bismo gradili budućnost. Istaknut je i napredak u rekonstrukciji Braniteljskog centra u Lađevcu, koja je u tijeku. Nakon svečanosti, izaslanstvo je posjetilo Lađevac gdje se trenutno provode radovi. /prema Radio Mrežnici/