U 2024. godini broj katolika diljem svijeta dosegao je 1,422 milijarde. To predstavlja porast od otprilike 1,14 posto u usporedbi s 2023. godinom, prema izvješćima vatikanskih medija temeljenim na najnovijim statistikama Crkve. Ovaj rast otprilike odgovara ukupnom rastu svjetske populacije. Broj krštenih katolika ostaje stabilan na oko 17,8 posto svjetske populacije.
Podaci iz Papinskog godišnjaka 2026. i Statističkog godišnjaka, od kraja 2024. godine, dokumentiraju razvoj događaja unutar Katoličke crkve diljem svijeta. Ovi podaci otkrivaju značajne regionalne varijacije.
U Africi je broj katolika porastao s 281 milijuna na više od 288 milijuna (+2,7 posto). Afrika sada čini više od jedne petine (20,3 posto) svih katolika diljem svijeta.
Europa je zabilježila najmanji porast broja katolika među kontinentima, od 0,8 posto. Udio Europljana među katolicima diljem svijeta sada je 20,1 posto (u zadnjem podacima bilo ih je 20,4 posto), što je prvi put niže od udjela Afrikanaca. Amerika (Sjeverna i Južna) ostaje stabilna na 47,7 posto svih katolika diljem svijeta. Oceanija je zabilježila rast od 2,1 posto. Udio katolika u Aziji unutar globalne Crkve ostaje konstantan na 11 posto.
Više biskupa i laika u pastoralnoj skrbi – Krajem 2024. godine, 4.464.622 osobe (+0,7 posto) bile su aktivne u pastoralnoj skrbi, uključujući biskupe, svećenike, članove redovničkih zajednica, đakone, laike misionare i katehiste. Od toga je 465.048 klerika, tj. zaređenih muškaraca. Broj biskupa povećao se za 1,75 posto na 5.525. Najsnažniji rast zabilježen je u Aziji (+3,3 posto) i Africi (+2,6 posto). /prema Kathpress-u/. Ove podatke iznosimo na početku Velikog tjedna da se sjetimo da Kristova crkva raste i grana se na svim kontinentima, da su u nju pozvani svi narodi. Time je katolička crkva – kako ističe nobelavac Jon Fosse – najjača globalna snaga na našoj planeti. Ona nadilazi granice nacija i kultura i povezuje sve u jednu, svetu, katoličku i apostolsku crkvu.
Krvavi Uskrs – Danas se na Plitvičkim jezerima obilježava 35. godišnjica akcije “Plitvice” i pogibije Josipa Jovića, prvog hrvatskog redarstvenika koji je život izgubio 31. ožujka 1991. godine kao prva žrtva Domovinskog rata. Događaj je ostao zapamćen kao Krvavi Ukrs.
Tim povodom 16. godinu trči se iz Karlovca ultramaraton, koji za cilj ima sjećanje na “krvavi Uskrs”. Maratonci, koji su kasno sinoć krenuli iz Karlovca i sami će zapaliti lampione i odati počast žrtvi Josipa Jovića danas na Plitvičkim Jezerima. “Trčimo za Josipa i sve poginule i nestale branitelje” – rekao je Nikica Vrabac.
Spomenik Josipu Joviću na Plitvicama /presječeno stablo/