Kako izvještava Gospićko senjska biskupija na svojim stranicama “na svetkovinu svetih Petra i Pavla, suzaštitnika župe Donji Kosinj, svečano misno slavlje predvodio je gospićko-senjski biskup mons. Marko Medo u zajedništvu sa župnikom Perom Jurčevićem, Tomislavom Šporčićem, Nikolom Turkaljem, Josipom Štefančićem, Mišelom Grgurićem, Nikolom Pršom, Andrijom Kekićem, Marinkom Miličevićem i pavlinom Gaudencijem Vitom Spetićem. Biskup Medo je nakon misnog slavlja blagoslovio brončano poprsje o. Ambroza Kacitića, pavlina i prvog hrvatskog tiskara, rođenog upravo u Donjem Kosinju u današnjem zaselku Vukelići.
Uz apostole Petra i Pavla biskup je posvetio posebnu pažnju Ambrozu Kacitiću, nazvavši ga svjedokom vjere kroz knjigu i pismenost. „Ambroz nije bio samo tiskar, već svećenik, glagoljaš i čuvar hrvatske baštine koji je u Kosinju 1483. godine otisnuo prvu hrvatsku knjigu, glagoljski Misal po zakonu rimskog dvora. Ambroz – Broz žakan – ostavlja svoj pečat u slijepim otiscima toga misala. Bio je pismen u glagoljici, latinici i bosančici, poznavao je crkvenoslavenski i latinski. Nije bio samo tiskar, nego i učitelj, bilježnik, svećenik. Bio je, u duhu svetog Pavla, svjedok Evanđelja ’perom i papirom’, čovjek koji je Krista naviještao kroz knjigu i pismenost, a u duhu svetog Petra, čuvar vjere, baštine i Crkve. Njegova poznata maksima u Kolunićevu zborniku glasi: ’I još vas molim, gospodo redovnici i đakoni, da se spomenete na priču ovu: da je knjigama teško prići, i tko knjige poštuje, da je u knjigama poštovan’ istaknuo je biskup Medo u svojoj homiliji.
Poprsje Ambroza Kacitića, rad akademskog kipara Slavena Miličevića, postavljeno je u dvorištu ispred kapele sv. Petra i Pavla, mjesta srednjovjekovnog pavlinskog samostana gdje je živio i radio o. Ambroz Kacitić. Prije mise održana su kratka predavanja i predstavljanje projekta u kojem su govorili župnik Pero Jurčević, pavlin Gaudencije Vito Spetić, autor poprsja, akademski kipar Slaven Miličević, dr. sc. Milan Bošnjak te povjesničar dr. sc. Ivan Mance, autor knjige o Kosinjskoj tiskari.
Nakon mise uslijedio je kulturni program uz nastupe HKUD-a Lički Osik, HKUD-a Široka Kula i izvorne pjevačke skupine „Sokolovi“ iz Ravnih Kotara.
Donji Kosinj je ovim događajem još jednom potvrdio svoje povijesno i duhovno značenje kao kolijevka hrvatske tiskane riječi i baštinik snažne vjerske tradicije.”
Crkva u G. Kosinju, nažalost, bit će potopljena za potrebe akumulacije
Kosinjski most, remek djelo mostogradnje